Posts

Dobar programer, po meni, treba biti voljan stalno učiti i usavršavati se

/in /by

Jedan od programera u IT Odjelu Direct Booker-a je dobitnik Rektorove nagrade na Sveučilištu u Dubrovniku za najbolji uspjeh na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo u akademskoj godini 2019./2020., Adi Čustović. Pred sami kraj studiranja zaposlio se u DB-u. Prisjeća se kako se odlučio baviti programerstvom.

Dok sam išao u srednju školu nisam planirao biti programer. Igrao sam dosta igrica, pa mi je posao iz snova bio testirati te igrice. Bio sam svjestan da mi je ta želja pomalo nerealna. Pred sami kraj srednje škole sam razmišljao biti profesor matematike, ali ipak sam se odlučio za druge opcije. Upisao sam fakultet ponajprije zato što se nalazi u Dubrovniku, a ima najviše kolegija vezanih za matematiku. Na četvrtoj i petoj godini fakulteta sam shvatio da sa programerstvom ima dosta poslovnih prilika, čak i u Dubrovniku. 

Koje su karakteristike koje bi trebao imati programer i koje bi savjete dao budućim programerima? 

Dobar programer, po meni, treba biti voljan stalno raditi i učiti. Retrospektivno bih rekao da na fakultetu nije važno imati dobre ocjene da bi dobio dobar posao. Važno je naučiti takozvani princip učenja, da se možeš lako prilagoditi. Kada dođeš na posao nećeš raditi isključivo na onome što si učio na fakultetu. Ta prilagodba je stvarno bitna i taj princip učenja kako bi što brže svladao nove programske jezike.

Je li ti obrazovanje pomoglo u ovom poslu? 

Sigurno jest. Neki od programa su mi bili poznati kad sam došao ovdje raditi upravo zbog stečenog obrazovanja, ali smatram da mi je najviše pomoglo to što smo iz nekih kolegija sami morali raditi i osmisliti svoj projekt. 

Kako izgleda tvoj radni dan? 

Ujutro pogledam zadatke koje treba riješiti. Usput gledam prijave za neke greške ili zahtjeve koje kolege prijavljuju. Kod zadataka obično imamo one više i manje prioritetne. Pokušavam se držati rokova koliko god je to moguće. 

Jesi ti više za rad od kuće ili iz ureda? 

Mislim da je važno raditi iz ureda zbog bolje i lakše komunikacije sa kolegama. Iako je posao u IT odjelu pretežno individualan, na zadnjih nekoliko projekata smo međusobno surađivali. Znači rad iz ureda ipak u mom slučaju.

Na koji  način IT Odjel unapređuje poslovanje Direct Booker? 

Mi radimo na razvoju računalnosti koje korisnici zahtijevaju ili mi mislimo da bi bile dobre. Osim toga radimo na samom održavanju sustava koji koriste korisnici. IT odjel je razvio Booker Tools softver koji koriste iznajmljivači turističkog smještaja. On pomaže kod vođenja objekata jer je sve automatizirano. Iznajmljivači mogu brže i lakše odrađivati svakodnevne radnje.

Booker Tools je tehnologija koja se je razvijala prema potrebama agencije Direct Booker koja je prepoznata kao jedna od TOP 10 svjetskih agencija za menadžment turističkog smještaja. I vi se bavite iznajmljivanjem turističkog smještaja? Saznajte kako možete zaraditi više dok radite manje: bit.ly/3feQTsr

Zašto u industriji iznajmljivanja turističkog smještaja nema efekta biti nelojalna konkurencija?

/in /by

Kaže se da je vrijeme novac te pojedinci pokušavaju na sve moguće načine što prije postići profit od iznajmljivanja svojih smještaja. Koriste se svim mogućim metodama pa i onim koje ih čine nelojalnim konkurentima u industriji iznajmljivanja turističkog smještaja. Koriste metode poput drastičnih spuštanja cijena na tržištu koje su se prema statistici pokazale neučinkovitim za dugoročnu zaradu. 

Dakle, tko je nelojalna konkurencija te zbog čega nema efekta to biti? 

Prisutni su na svakom poslovnom području, pa tako i u turističkom iznajmljivanju apartmana. Ovaj pojam se odnosi na nepošteno tržišno natjecanje kojemu je za cilj profit pojedinca iznajmljivača sa svojim turističkim smještajem, ne uzimajući u obzir štetu koju uzrokuju konkurentima, tj. ostalim iznajmljivačima, ali i korisnicima usluge, tj. gostima. Nelojalna konkurencija za sobom povlači snižavanje cijena, srozavanje kvalitete usluge, te degradaciju poslovne branše s mogućnošću potpune propasti.

Spuštanje cijena dovodi do kolapsa na tržištu iznajmljivanja turističkog smještaja

Jedan od načina na koji se manifestira konkurentska nelojalnost je drastično smanjenje cijena (“damping cijena”). Ovakvo poslovanje se očituje u ponudi proizvoda ili usluge, u ovom slučaju smještaja, za ispodprosječnu cijenu s obzirom na onu na tržištu. Cilj dampinga je da iznajmljivači u što kraćem roku postignu brzu zaradu kako bi im apartmani bili svakodnevno popunjeni te kako bi time “uništili” konkurenciju. Cilj je svakom iznajmljivaču ostvariti maksimalnu popunjenost, međutim neki se koriste ovakvom “nepoštenom” metodom te nisu svjesni da im se takav način zarade neće dugoročno isplatiti. Na taj način smatraju da će se ostali iznajmljivači prestati baviti turističkim iznajmljivanjem smještaja zbog neisplativosti. Ali zapravo je veća mogućnost da će i konkurencija početi spuštati cijene te će na taj način doći do toga da nijedan iznajmljivač ne zaradi koliko je mogao zbog spuštanja cijena u nedogled. Ta pojava se naziva “negativna cjenovna spirala” te njom može doći do kolapsa na tržištu.

Lažno prezentiranje smještaja na booking kanalima

Još jedan način na koji se postaje nelojalna konkurencija u iznajmljivanju turističkog smještaja je lažno oglašavanje na booking kanalima. Vlasnik nekog smještaja može navesti da se plaža nalazi 5 min pješke od apartmana, dok je zapravo potrebno pješačiti 30 min. Može slagati da su svi potrebni sadržaji poput prehrambene trgovine, ljekarne, stanice za autobus i slično u okolici apartmana dok se zapravo apartman nalazi na periferiji grada usred ničega. Bilo tko može zloupotrijebiti Photoshop za lažno retuširanje fotografija a i kutove snimanja soba kako bi dočarao svoj smještaj većim i ljepšim nego što jest. Međutim, ovakvo lažno oglašavanje također nema dugoročnog efekta zbog toga jer gosti mogu ostaviti negativne recenzije te bi time iznajmljivači sami sebi sabotirali profit.

Iznajmljivanje apartmana na crno

Nagađa se da će ovakvog tipa iznajmljivanja biti sve više u budućnosti. Ovakav oblik nelojalne konkurencije je prisutan u svakoj poslovnoj branši. Prema statistici smatra se da majstori koji rade na crno u Hrvatskoj zarade preko 2 milijarde kuna godišnje. Svaki legalni iznajmljivač je dužan platiti paušalni porez (+ prirez) na dohodak, paušal turističke pristojbe i paušal turističke članarine koji su značajno porasli posljednjih godina. Na svaku realiziranu rezervaciju putem stranih kanala za oglašavanje, iznajmljivač je dužan obračunati i platiti PDV na proviziju. Osim poreznih obveza, koje ilegalni iznajmljivači nemaju, iznajmljivač koji legalno iznajmljuje smještaj mora zadovoljiti i niz propisa kako bi dobio dozvolu za iznajmljivanje, što također iziskuje značajna financijska sredstva.

Ovakvo poslovanje predstavlja teret svima onima koji posluju registrirano i legalno te plaćaju brojne namete na svoje poslovanje. Onaj koji radi na crno će uvijek biti barem upola jeftiniji od onoga koji posluje legalno. Međutim, takvim iznajmljivačima to može doći na naplatu putem inspekcije ukoliko sabotiraju profit ostale konkurencije te je ovo također jedan od načina na koje se ne može profitirati dugoročno. 

Ukoliko ste primjetili da se netko bavi iznajmljivanjem smještaja na crno, jedino što možete napraviti je prijaviti ga turističkoj inspekciji. Nelojalnom konkurencijom se nanosi šteta konkurentima, ali i gostima zbog lažnog oglašavanja. Sumnjivo jeftine ponude obično pružaju znatno slabiju kvalitetu te time i gosti budu nezadovoljni. Spuštanje cijena na kraju krajeva dovodi do kolapsa na tržištu te samim time i manji profit cijelog kolektiva iznajmljivača.

Ukoliko ste iznajmljivač te želite sebi olakšati vođenje smještaja, pročitajte više informacija o našim uslugama menadžmenta turističkog smještaja na našoj stranici.